4. II 2013. Povodom najavljenog rušenja kompleksa Generalštaba u Beogradu, o čemu svedoče ne samo izjave ministara Vlade RS nego i stavke u budžetu za 2013. godinu, AAS objavljuje
Apel javnosti za očuvanje zgrada Generalštaba
4. XII 2012
Na sednici AAS, glasanjem o Predlogu za proširenje članstva, izabrani su novi članovi Akademije:
arhitekti
Zoran Bojović,
Dragoljub Bakić,
Ljiljana Bakić,
Vasilije Milunović,
Dušan Krstić,
Milenija Marušić,
Darko Marušić,
Dragan Živković,
Bojan Kovačević,
Miladin Lukić,
istoričari umetnosti
Aleksandar Kadijević,
Mare Janakova-Grujić
5. XI 2011. Akademija arhitekture Srbije sa tugom obaveštava javnost da je umro njen član, arhitekta Slobodan Jovanović, dugogodišnji glavni i odgovorni urednik DANS-a, konzervator, arhitektonski kritičar i publicista.

29. XI 2011. Akademija arhitekture Srbije poziva sve zainteresovane na promociju monografije AAS – rad, dela i komentari u Rimskoj dvorani Biblioteke grada Beograda, u utorak, 19.00 časova.
O knjizi će govoriti:
prof. dr Mihajlo Mitrović, arhitekta, predsednik AAS
arh. Branko Bojović, urbanista
arh. Bojan Kovačević, arhitekta-publicista
prof. Dragan Živković, arhitekta
Specijalni gost: Živan Saramadić
1. X 2011. Monografija Аkademija arhitekture Srbije – Rad, dela, komentari izašla je iz štampe. Unutar korica knjige, na preko 300 stranica i uz više stotina ilustracija u boji, sabrane su najvažnije informacije o proteklih pet godina delovanja Akademije, kao i o stvaralačkom radu svih četrdeset njenih izabranih članova. Izdanje je priredio i grafički opremio Slobodan – Giša Bogunović, korice i potkorice dizajnirali su Mihajlo Mitrović i Slobodan Mašić, knjigu odštampao Službeni glasnik, a objavljena je zahvaljujući pomoći Akcionarskog društva za građevinarstvo i trgovinu Neimar V (vidi dalje)
10.3.2011. Sa velikom tugom članovi Akademije arhitekture Srbije primili su vest da je u Sevru kraj Pariza preminuo arhitekta Aljoša Josić, počasni doktor Beogradskog univerziteta, član međunarodno proslavljenog trija Kandilis-Žosik-Vuds, stvaralac ogromnog dijapazona, urbanista, slikar, ilustrator, scenograf, autor brojnih arhitektonskih i urbanističkih ostvarenja širom sveta. Akademija arhitekture Srbije upućuje poslednji pozdrav svom uglednom inostranom članu. O bogatom delu arhitekte Josića možete pročitati
ovde.

7.X-10. X 2010. Evropski odsek Američkog instituta arhitekata
(AIACE) u saradnji sa Akademijom arhitekture Srbije,
Urbanističkim zavodom Beograda i Turističkim savezom Beograda
organizovao je međunarodnu konferenciju „Beograd: moderan i
postmoderan grad“ (Belgrade Modern and Post-modern City)
(vidi
detaljnije). Upriličena kao skup predavanja, obilazaka objekata,
plovidbe Savom i Dunavom i kolegijalnih susreta, konferencija je
uspešno tematizovala brojne činjenice i probleme najnovije
arhitekture i urbanizma Beograda. U sklopu programa, učesnici su
upoznati sa izvedenim ostvarenjima članova AAS: arhitekte Ivana
Antića, arhitekte Branislava Jovina, kao i arhitekte Marija
Jobsta. Uvodnom reči predsednika Akademije arhitekture Srbije,
profesora dr Mihajla Mitrovića, koju je zbog njegove sprečenosti
pročitao sekretar Akademije – arhitekta Milan Raonić,
konferencija je otvorena (vidi detaljnije). Arhitekta Raonić je
tokom konferencije održao i predavanje “Uloga arhitekte u
današnjem društvu”.
24. VI 2010. U svečanoj sali Skupštine grada održana je komemoracija povodom smrti arhitekte Bogdana Bogdanovića. O ličnosti i delu profesora Bogdanovića govorili su gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, dekan Arhitektonskog fakulteta Vladimir Mako i profesor, član AAS, arhitekta Dimitrije Mladenović, čiji govor prenosimo ovde.
18. VI 2010. Sa velikim žaljenjem obaveštavamo javnost da je u Beču, u 87. godini života, preminuo ugledni član AAS arhitekta Bogdan Bogdanović.

Kroz njegovo slojevito delo graditelja i skulptora, grafičara, urbaniste, pisca i pedagoga, njegove memorijale, knjige, crteže i upamćene besede, ostaje da traje čitav obuhvat jedne izuzetne stvaralačke ličnosti kao trajan intelektualni i materijalni temelj srpske kulture i duhovni putokaz pokolenjima stvaralaca svih doba.
Bogdan Bogdanović: In memoriam.
Predlog AAS glavnom arhitekti grada.
1.II - 25.III 2010. Odlučno se protiveći odluci gradskih vlasti da se u sklopu radikalne rekonstrukcije poseče osamdesetogodišnji drvored platana u Bulevaru kralja Aleksandra, koji je predstavljao nenadoknadivu estetsku, kulturno-istorijsku i ekološku vrednost Beograda, AAS je:
1.objavila Molbu za spas platana koju je potpisalo više od 11000 ljudi iz zemlje i sveta, a među njima brojne javne ličnosti, akademici i ugledni stručnjaci;
2. održala Tribinu za spas platana u Kolarčevoj zadužbini u saradnji sa Kulturno-prosvetnom zajednicom Beograda;
3. učestvovala (preko svoga predstavnika arh. Branislava Jovina) u radu Sednice Odbora za zaštitu životne sredine u Skupštini Srbije;
4. preko svojih predstavnika, arh. Jovina i predsednika - arhitekte Mihajla Mitrovića, učestvovala u nekoliko radio i TV emisija kao što su "Duh vremena" i "Stanje nacije" na TV B92;
5. preko svoga predstavnika S. G. Bogunovića, administrirala Facebook stranicu grupe građana "Sacuvajmo beogradske platane", koja broji preko 16.000 članova i otvorila vlastitu stranicu Akademija arhitekture Srbije na kojoj je u rubrici Diskusije prenosila stavove i mišljenja građana i stručnjaka iz zemlje i sveta;
6. uputila žalbu zbog seče platana Zaštitniku građana, koja je zavedena pod del. br. 2510.
7. objavila nekoliko saopštenja za javnost, između ostalog i Letter to the foreign authorities (Pismo stranoj javnosti), a uprkos medijskoj blokadi, i više tekstova u domaćoj štampi ("Ilustrovana Politika", "Pečat", "E-Novine" i dr.)
8. uputila Peticiju predsedniku Demokratske stranke Borisu Tadiću.
1.II 2010. Akademija arhitekture je uputila apel institucijama čija društvena misija i autoritet mogu da doprinesu odustajanju od najavljene seče 500 platana u Bulevaru kralja Aleksandra. Istovremeno, Akademija je angazovana na administriranju Facebook grupe "Sacuvajmo beogradske platane", koja do ovog datuma broji 7500 clanova. (vidi detaljnije)
23.XII 2009. Na Javnoj sednici Akademije arhitekture Srbije dodeljena su priznanja akademije ličnostima i institucijama koje su se u 2008. i 2009. istakle u podržavanju graditeljskih vrednosti i afirmaciji srpske arhitekture. (vidi detaljnije)
12. V 2009. Ruska
akademija arhitekture i graditeljskih nauka ukazala je čast
Akademiji arhitekture Srbije izabravši za svog člana
predsednika AAS - arhitektu Mihajla Mitrovića. Mitrović je
tako postao trideseti inostrani član Ruske Akademije
arhitekture, u kojoj se, izmedju ostalih, nalaze i svetska
imena kao što su Santijago Kalatrava, Paolo Portogezi,
Cezar Peli, Ieoh Ming Pei, Šemetjev …
22. i 25. XI 2008.
Tokom novembra meseca Akademija arhitekture Srbije je izdala dva
apela. U prvom je iznet odlučan stav protivljenja izgradnji
mosta preko Ade Ciganlije, u drugom predlog da se zaustavi
neprimerena gradnja u porti Crkve sv. A. Nevskog na Dorcolu. (vidi
detaljnije)
23. IX 2008.
U Ministarstvu za životnu
sredinu i prostorno planiranje održan je sastanak predstavnika
Akademije arhitekture Srbije sa ministrom Oliverom Dulićem i
saradnicima. Mihajlo Mitrović, Branislav Jovin i Branko Bojović
predložili su da se AAS stručno i kadrovski angažuje u izradi
novog Zakona o prostornom planiranju i izgradnji, što je i
prihvaćeno. Izmedju ostalog, ukazano je na neophodnost početka
izgradnje prve etape beogradskog Metroa kao prioritetnog
urbanističko-saobraćajnog i ekološkog projekta.
7.V.2008. Preko
svojih predstavnika, Akademija arhitekture Srbije uzela
učešća na javnoj
tribini «Problemi izgradnje mosta preko reke Save, u
Beogradu, na Adi» i uputila OTVORENO PISMO BUDUĆEM
GRADONAČELNIKU BEOGRADA
(vidi
detaljnije).
31.III
2008. Akademija arhitekture Srbije uputila OTVORENO
PISMO PREDSEDNIKU DS BORISU TADIĆU
(vidi
detaljnije).
28.II 2008.
U punoj sali Umetničkog odeljenja Biblioteke grada u
Beogradu održana je promocija monografije o Akademiji
arhitekture
Srbije o kojoj su govorili predsednik Akademije Mihajlo
Mitrović i Slobodan Mašić. Istom prilikom, uz projekciju
svih radova sa konkursa "100 hotela širom Srbije", najboljim
učesnicima dodeljene su nagrade. Uručena su takođe i
godišnja priznanja Akademije za doprinos arhitekturi:
dnevnim novinama "Danas", novinarima "Politike" Mirjani
Avakumović, Ljiljani Smajlović i Draganu Vlahoviću
(vidi detaljnije).
30. I 2008.
Objavljeni rezultati OPŠTEG JAVNOG REGIONALNOG
ANONIMNOG KONKURSA ANKETNO-IDEJNOG REŠENJA „100
hotela širom Srbije“ (vidi
detaljnije).
16.
XI 2007.
Akademija arhitekture Srbije u saradnji sa firmom "Ageo"
d.o.o. raspisala je javni regionalni konkurs za anketno-idejno
arhitektonsko rešenje "100 hotela širom
Srbije". Ideja-vodilja konkursa jeste afirmacija turističkih
potencijala Srbije kroz nalaženje većeg broja tipološki
raznovrsnih rešenja hotela od 10 do 50 dvokrevetnih
soba za razne geografske delove Srbije (vidi
detaljnije).
X 2007.
Akademija arhitekture Srbije odazvala se pozivu
Urbanističkog zavoda Srbije da učestvuje u evaluaciji dosadašnjih
urbanističkih rešenja za područje Savskog amfiteatra. Stručno-
kritičku analizu obavili su arh. Branislav Jovin, prof. dr Dimitrije
Mladenović i prof. dr Predrag Milošević (vidi detaljnije).
26. III 2007.
Povodom apela Stojana Maksimovića da Akademija stane u zaštitu
njegovog dela, a povodom najavljenog javnog poziva studentima
Beogradskog univerziteta za učešće na konkursu
za preuredjenje unutrašnjih i spoljašnjih prostora
Centra "Sava", Akademija je sazvala vanrednu sednicu.
Dogovorena je hitna aktivnost i pokretanje različitih mehanizama
odbrane ovog repernog dela srpske arhitekture.
23. III 2007.
U Beton-hali, u galeriji Superspace Belgrade, uz prisustvo brojnih
posetilaca, otvorena je izložba 39 članova Akademije
arhitekture Srbije. Uvodnu reč održao je akademik
Miodrag Protić. Izložba će trajati do 5. aprila. (vidi detaljnije...)
15. III 2007.
Na redovnoj sednici Akademije Boris Podreka primljen je za inostranog člana
Akademije arhitekture Srbije.
6.III 2007.
Posle Moskve i Firence, izložba radova članova Akademije
arhitekture Srbije seli se u Beograd. Na izložbi koja se
otvara 23. marta 2007. u Beton hali na Savskom pristaništu,
radovi pojedinih autora biće predstavljeni potpunije nego
na prethodnim manifestacijama.
1.III 2007.
Akademija arhitekture Srbije nastavlja tradiciju anketiranja
svoga članstva. U 2000. godini sprovedena je anketa „Deset
svetskih arhitekta čija su dela obeležila XX vek“,
a krajem 2001. obavljena je i anketa pod nazivom:“Najznačajnija
dela koja su obeležila arhitekturu Srbije u drugoj polovini
XX veka“.
Opraštajući se od protekle 2006. godine u kojoj je
bilo prekomernih udara na domaću arhitektonsku scenu, koju
obeležavaju: nasrtanje na arhitektonsko nasleđe, bezobzirno
kršenje autorskih prava arhitekata, samovolja lokalnih
moćnika i brojni primeri nakazno izgrađenog PROSTORA,
naročito u unutrašnjosti, AAS je pokrenula anketu
pod nazivom: „Arhitektonska (ne)dela, ideje i projekti
koja su u Novom III milenijumu (2000-2006) naneli štetu
arhitekturi Srbije“.
31. I 2007.
U zgradi TANJUG-a održana je konferencija za štampu
na temu zaštite arhitektonskog stvaralaštva. Osim članova
AAS-a, sednici su prisustvovali i predstavnici Saveza arhitekata
Srbije, Inženjerske komore Srbije i Društva arhitekata
Beograda.
28. XI 2006.
Trideset i dva panoa sa prikazima najznačajnijih dela članova
AAS-a izloženo na Godišnjoj skupštini Saveta
arhitekata Centralne i Istočne Evrope (ACCEE), održanoj
pod pokroviteljstvom fondacije Romualdo del Bianco,
u Firenci.
19. - 22. X 2006.
Radovi članova Akademije arhitekture Srbije prikazani na
međunarodnoj izložbi arhitekture «Zodčestvo» u
zgradi Manježa, u Moskvi.
Povodom 50-godišnjice saradnje arhitekte, akademika i
profesora Vladimira Belousova sa Beogradom, kao i zbog doprinosa
koji je dao afirmaciji srpskog arhitektonskog i urbanističkog
stvaralaštva u stručnoj i umetničkoj javnosti
Rusije, arhitekta Vladimir Belousov primljen za inostranog člana
AAS. Za vreme trajanja izložbe akademiku Belousovu svečano
uručena povelja-priznanje za izuzetan doprinos afirmaciji
srpske arhitekture.
8. VI 2006.
Akademija arhitekture Srbije odazvala se pozivu Urbanističkog
zavoda Beograda da učestvuje u prostorno-programskoj proveri
područja Ada Huje. Rešenje koje je u ime Akademije
ponudio profesor dr P. V. Milošević, potom
je objavljeno na naslovnoj strani časopisa “INFO” Urbanističkog
zavoda (god. IV, br. 16, 2006). |